IZ ŽIVOTA MRAVA:

1. Pregled dosadašnjih istraživanja faune mrava u Crnoj Gori. . .
2. Porijeklo familije FORMICIDAE i filogenetski odnosi . . .
3. Morfologija i anatomija. . .
4. Razviće jedinki i formiranje kolonija . . .
5. Tipovi kolonija mrava, građa gnijezda i struktura društva. . .
6. KOMUNIKACIJA I ORJENTACIJI JEDINKI . . .
7. INTERAKCIJE MRAVA SA DRUGIM ORGANIZMIMA . . .
8. ULOGA MRAVA U BIOCENOZAMA . . .

 

1. PREGLED DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA FAUNE MRAVA U CRNOJ GORI

Istraživanja faune mrava istočne obale Jadranskog mora počela su još polovinom prošlog vijeka (Müller, 1923). Uglavnom su istraživači bili strani autori: Mayr (1852), Frauenfeld (1856), Roger (1859), Katurić (1887), Gasperini (1887) koji su najviše pažnje posvetili Istri, Hercegovini i Dalmaciji kao djelovima tadašnje Austro-Ugarske. U prvoj trećini 20. vijeka takav trend se nastavlja. Cobeli (1906), Emery (1908-1912, 1914, 1915), Finzi (1921, 1927), Müller (1921, 1923), Maidl (1922), Soudek (1925), Zimmermann (1934) bavili su se istraživanjem mirmekofaune istočne obale Jadranskog mora.

Prvi put se Crna Gora spominje u radu Maidl-a 1922. godine. Ovaj autor je proučavao Hymenoptera u Dalmaciji, Crnoj Gori i Albaniji, a kao mjesto nalaženja nekih vrsta mrava navodi Krivošije (padine Orjena okrenute Morinju i Risnu). Müller, početkom XX vijeka, u nekoliko navrata boravi na terenima Venecije Djulije i Dalmacije radi prikupljanja mirmekološkog materijala. U radu koji zatim objavljuje (1923) bilježi i nekoliko lokaliteta na Crnogorskom primorju - Krivošije, Meljine, Oko, Risan, Savina, Tivat, Zelenika. Sa ovih lokaliteta opisuje 22 vrste, 6 podvrsta i 2 varijeteta mrava.
Soudek (1925) objavljuje rad “Dalmatian ants (Formicidae)” u kojem je uključio i nekoliko lokaliteta sa Jadranske obale Crne Gore. To su Igalo, Radoštak, Savina, Zelenika, a za neke vrste navodi opšti lokalitet - Boka Kotorska. Autor ukupno opisuje 23 vrste, 3 podvrste i 7 varijeteta mrava, pri čemu sa lokaliteta Savina Soudek prikazuje novi parazitski rod Myrmetaerus sa novom vrstom Myrmetaerus microcellatus, a sa lokaliteta Igalo novi varijetet Cardiocondyla elegans var. dalmatica.
Zimmermann (1934) objavljuje, do tada, najopširniji rad o fauni mrava Dalmacije. Sopstvene nalaze dopunjuje Müller-ovim istraživanjima i sa Crnogorskog primorja daje spisak od 66 vrsta, 24 podvrste, 2 varijeteta i 1 forme. Zimmermann je u svom terenskom radu obišao slijedeće lokalitete na Crnogorskom primorju: Budva, Crkvice, Herceg-Novi, Igalo, Kamenari, Kameno, Kotor, Meljine, Oko, Radoštak, Risan, Sutorina, Sv. Savina, Tivat, Topla, Zelenika. Sa nekoliko lokaliteta u Boki Kotorskoj opisuje novu podvrstu Lasius alienus illyricus, a sa lokaliteta Sv. Savina Crematogaster auberti savine, kao i varijetet Crematogaster scutellaris schmidti atratula. Zimmermann daje detaljan opis gotovo svake vrste, ali, kao i prethodna dva autora, ne daje ni jedan crtež kojim bi opis vrsta bio dopunjen.

U narednih nešto više od pet decenija nije bilo novih istraživanja faune mrava Crne Gore. Jedini podatak u tom periodu je iz rada Hymenoptera-Aculeata Jugoslavije Vogrina iz 1955 godine. Ovaj autor, na lokalitetu Tivat i Budva, registruje vrstu Cataglyphis viaticus Fabricius 1787.
Agosti i Collingwood (1987) daju listu od 171 vrste mrava registrovanih na teritoriji SFR Jugoslavije. Medjutim, u ovom radu, osim spiska vrsta, nema nikakvih drugih podataka, tako da nismo bili u mogućnosti da utvrdimo koje od pomenutih vrsta su autori registrovali u Crnoj Gori. Na istom principu uradjen je i rad Petrov i Collingwood (1992) kojim je proširena prethodna lista za još 39 vrsta.
Sa lokaliteta Sutomore i Bar sa Crnogorskog primorja, Petrov (1993) registruje 13 vrsta mrava. Na osnovu personalne komunikacije sa C. A. Collingwood-om, Petrov sopstvenom spisku dodaje i 7 vrsta koje je u Budvi sakupio Collingwood.
Petrov (1995) objavljuje rad o fauni mrava Jugoslavije, na osnovu sopstvene kolekcije. U ovom radu ovaj autor iz Crne Gore navodi 44 vrste sa sledećih lokaliteta: Tivat, Budva, Sutomore, Bar, Ulcinj i Durmitor.

Karaman et al. (1998) objavljuje rad o fauni mrava poluostrva Vrmac u Boki Kotorskoj. U ovom radu navode se 39 vrsta mrava sa  poluostrva  Vrmac, na osnovu kolekcije autora, sa kratkom ekologijom o svakoj vrsti.  Iste godine Karaman M. objavljuje rad kojim rezimira dotadašnja istraživanja mirmekofaune Crne Gore i navodi ukupno 94 vrste. Spisak je dopunjen (Karaman, 1999; Karaman, 2004; Karaman, G. & Karaman, M., 2005, Karaman, M & Karaman, G. 2006) novim podacima, tako da je do 2006. ukupno registrovano 153 taksona za faunu mrava Crne Gore. Ovom broju treba dodati i Crematogaster gordani i Crematogaster montenigrinus (Karaman, 2008) nove vrste za nauku opisane sa teritorije Crne Gore.

Radove o mirmekofauni Crne Gore možete dobiti u elektronskoj formi obraćanjem na e-mail: markoka@t-com.me. Spisak radova možete pogledati ovdje


Formica cunicularia, Podgorica Maj 2008.